Savet za praćenje i unapređenje rada organa krivičnog postupka i izvršenja krivičnih sankcija prema maloletnicima, osnovan je odlukom ministra pravde i predsednika Vrhovnog kasacionog suda, 25.01.2018.
Ministarstvo pravde i Vrhovni kasacioni sud su u martu 2018. godine ponovo formirali Savet za maloletnike koji čine stručnjaci pravosudnih organa – sudije i tužioci, predstavnici relevantnih ministarstava – pravosuđa, socijalne zaštite i unutrašnjih poslova, kao i advokature.
Delokrug rada Saveta odnosi se na podnošenje inicijativa, predloga, mišljenja i analiza u vezi sa prestupništvom maloletnika i zaštitom maloletnih lica u krivičnom postupku – dece kao oštećenih i svedoka krivičnih dela, Ministarstvu pravde i Vrhovnom kasacionom sudu u cilju unapređenja zakona, politike i prakse u ovoj oblasti.
Administrativnu kancelariju Saveta za maloletnike čini Pravosudna akademija
Konstitutivna sednica Saveta za maloletnike održana je 27. aprila 2108. godine kada je za predsednicu izabrana sudija Vrhovnog kasacionog suda Biljana Sinanović.
Na sastanku 8. juna 2018. godine razmatrani su planovi za budući rad Saveta za maloletnike koji ima veliki ekspertski potencijal za istraživanje, praćenje rada nadležnih organa i lobiranje na državnom nivou u cilju unapređenja pravosudnog sistema po meri deteta.
Članovi:
Delokrug rada Saveta je praćenje primena odredaba Zakona i drugih podzakonskih akata i davanje inicijative za njihovu primenu.
Beograd, 9. mart 2022. godine
Savet za praćenje i unapređenje rada organa krivičnog postupka i izvršenja krivičnih sankcija prema maloletnicima, u partnerstvu sa UNICEF-om, organizovao je godišnju konferenciju posvećenu unapređenju prava dece u kontaktu sa pravosudnim sistemom, 24. i 25. februara 2022. godine u Beogradu.
RTS - Jutarnji program, 08. februar, 2021.
Deca kao svedoci ili žrtve u krivičnim postupcima uvek su osetljiva tema, navodi za RTS Gordana Stojanović Milošević, članica Saveta za maloletnike. Ocenjuje da je dete kao žrtva krivičnog dela već dovoljno povređeno samim krivičnim delom i da bi svedočenje, uzimanje iskaza trebalo da se odvija pod specijalnim uslovima.
Susret sa policijom, tužilaštvom, sudom često deca teško podnose. Ne smeju da budu u situaciji da i po deset puta moraju da pričaju o tome šta im se dogodilo - ginekologu, socijalnom radniku, policajcu, tužiocu, sudu, veštacima .... da se osećaju kao da su sama na svetu, da im niko ne veruje i da su ona sama krivi za to što se desilo.
RTS - Jutarnji program, 01. mart, 2021.
Član Saveta za maloletnike Nenad Vujić rekao je za RTS da postoje određena pravila i po međunarodnim standardima i konvencijama, ali i po našem zakonu, a to je da su postupci koji uključuju decu zatvoreni za javnost. Vujić kaže da Savet predloge upućuje medijskim kućama i regulatornom telu, a ideja je da se razmotre granice i potrebe javnosti da zna određene stvari.
Savet za maloletnike nedavno je pozvao na razgovor sve medije, udruženja novinara i Regulatorno telo za elektronske medije kako bi se sagledali svi problemi u izveštavanju o deci i maloletnicima, bilo da su akteri, izvršioci, svedoci ili žrtve krivičnih dela.
Ovo stručno telo imenovali su Ministarstvo pravde i Vrhovni kasacioni sud.
Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Nenad Vujić, direktor Pravosudne akademije i član Saveta, rekao je da sastanak nije održan ali da se nada da će to biti uskoro ili preko platforme Pravosudne akademije ili kao okrugli sto gde će biti predstavnici medija, regulatornog tela, kako bi se razmotrili određeni problemi u vezi sa izveštavanjem o postupcima koji obuhvataju maloletne počinioce ili žrtve, kao i decu iz sukoba u porodičnim odnosima.
Vujić ističe da postoje određena pravila i po međunarodnim standardima i konvencijama, ali i po našem zakonu, a to je da su postupci kada su u pitanju deca, lica do 18. godine, zatvoreni za javnost, a javnost mora biti isključena i medijski.